utorak, 24. studenoga 2009.

Uspjesan pocetak

Naučnici Cern-a napokon izvještavaju o uspješnom ponovnom pokretanja mašine, LHC-a. Čak su dokazani prvi sudari između zraka protona.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

subota, 21. studenoga 2009.

LHC opet u pogonu

Prvi snop protona kroz tunel LHC-a, proletio je prvi put 10.9.2008. godine. Međutim, zbog raznih kvarova projekat je zaustavljen. Izgleda da je nakon dugog čekanja ogromni sudarač čestica ponovo stupio u pogon.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 21. srpnja 2009.

Kako smog utjece na jos nerodenu djecu

Smog kod još nerođene djece rezultira manjim kvocijentom inteligencije Na osnovu studije koju su radili američki naučnici, zaključeno je da izloženost trudnica većoj količini smoga znatno utječe na snižen kvocijent inteligencije kod djece.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 19. lipnja 2009.

Bundestag je zabranio koristenje solarija maloljetnicima

Njemački parlament, takozvani Bundestag, maloljetnicima je zabranio posjetu solariju. Solariji koji se ne budu držali novog zakona i dopuštali maloljetnicima korištenje istog, morat će platiti kaznu i do 50000 Eura.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Novi lijek za lijecenje napada panike

Njemački naučnici razvili su supstancu koja efikasnije od dosadašnjih lijekova liječi razne napade panike. Najbolje na novom lijeku jeste činjenica da nema nikakvih nuspojava.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Prvi slucaj virusa H1N1 u Meki

Pored dva miliona posjetilaca koji svake godine iz cijelog svijeta dolaze u Meku, ustvari je prvi slučaj virusa H1N1 ili takozvane svinjske gripe bio samo pitanje vremena. Valja se sada dobro pripremiti na predstojeću umru i hadž za vrijeme kojih najviše posjetilaca posjećuje Meku i Medinu, oba grada u kojima je sada zabilježena svinjska gripa.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

ponedjeljak, 15. lipnja 2009.

Prvi smrtni slucaj u Europi

Nakon što je u četvrtak zvanično objavljena pandemija virusa H1N1 ili takozvane svinjske gripe, u Europi je došlo do prvog smrtnog slučaja.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 12. lipnja 2009.

Nestanak Zemlje je nezaustavljiv

Do sada se smatralo da će nestanak Zemlje izazvati Sunce krajem vlastitog postojanja. Međutim, naučnici sada tvrde da je možda čak i veća mogućnost da će Zemlja doživjeti propast zbog eventualnog sudara sa nekom od planeta našeg Sunčevog sustava.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 19. svibnja 2009.

Je li moguce da smo jeli neandertalce?

Fernando Rozzi, antropolog pariškog 'Centre National de la Recherche Scientifique' na osnovu tragova na kosti jednog neandertalca tvrdi da su ih moderni ljudi možda jeli, čime su mogli značajno pridonijeti njihovom izumiranju. Međutim, ovo otkriće ukazuje i na mnoge druge iznenađujuće mogućnosti.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 12. svibnja 2009.

Umrla gospoda koja je Plutonu dala ime

Sa samo jedanaest godina, Britanka Venetia Phair dala je ime tadašnjem novootkrivenom planetu – 'Pluton'. Nažalost je prije smrti još doživjela kako isti planet 2006. godine gubi status planeta.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 7. svibnja 2009.

Protein u urinu ukazuje na mogucu vensku trombozu

Veće količine proteina albumina u urinu, inače najzastupljenijeg proteina krvne plazme, prema nizozemskom timu naučnika ukazuju na mogućnost obolijevanja od venske tromboze.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 17. travnja 2009.

Dusevna oboljenja zadobivena na radnom mjestu

Sve češći razlozi izostanaka s posla su duševna oboljenja, zadobivena na radnom mjestu. To su u Njemačkoj pokazale analize podataka osiguravajućih kuća koje se bave zdravstvenim osiguravanjem zaposlenika raznih firmi.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 16. travnja 2009.

Vrsta mrava bez ijednog muzjaka

Naučnici su otkrili da se jedna vrsta mrava ne razmnožava seksualno zbog čega kod ove vrste uopšte ne postoje mužjaci.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 10. travnja 2009.

Zene bolje osjete znoj od muskaraca

Američki naučnici su uspjeli dokazati da žene mnogo bolje osjete miris znoja od muškaraca. Očito je ipak istina da je kod žena prilikom traženja partnera itekako bitan faktor miris znoja.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Zene bolje osjete znoj od muskaraca

Američki naučnici su uspjeli dokazati da žene mnogo bolje osjete miris znoja od muškaraca. Očito je ipak istina da je kod žena prilikom traženja partnera itekako bitan faktor miris znoja.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Stetni grudnjaci

Takozvani 'Öko-Test' je magazin za potrošače koji se bavi provjeravanjem različitih proizvoda i objavljivanjem rezultata. Jedan od predmeta njihove pažnje su ovih dana bili grudnjaci. Rezultati su bili zapanjujući.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

subota, 28. ožujka 2009.

Ugasite svjetlo veceras!

WWF (World Wide Fund For Nature), jedna od najvećih organizacija na svijetu u čijem centru pažnje jeste očuvanje prirode, pokrenula je akciju gašenja svjetla svugdje u svijetu kao znak podrške Zemlji protiv globalnog zagrijavanja.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 27. ožujka 2009.

Britanski terapeuti pokusavaju lijeciti homoseksualnost

Ispitivanje britanskih psihoterapeuta od strane naučnika je pokazalo da mnogi još uvijek pokušavaju liječiti homoseksualnost u svojoj ordinaciji – unatoč tome što sa naučnog stajališta ne postoji potvrda da je to uopšte moguće.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

ponedjeljak, 23. ožujka 2009.

Kada opadaju dusevne sposobnosti?

Tijekom studije, naučnici su zaključili da već nakon 27. godine neke duševne sposobnosti kod ljudi opadaju. Sposobnost pamćenja se međutim drži do 37. godine.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

nedjelja, 22. ožujka 2009.

Kineski arheolozi iskopali lubanju staru 100000 godina

Arheolozi su upravo htjeli obustaviti rad i krenuti na novogodišnji odmor (po kineskom kalendaru), kada su u zadnjem trenutku otkopali lubanju koja je pukla na 16 dijelova.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kineski arheolozi iskopali lubanju staru 100000 godina

Arheolozi su upravo htjeli obustaviti rad i krenuti na novogodišnji odmor (po kineskom kalendaru), kada su u zadnjem trenutku otkopali lubanju koja je pukla na 16 dijelova.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Dinosauri su brzo rasli i prebrzo se razmnozavali

Fosilni ostaci pokazuju da su se dinosauri razmnožavali rano, u dobi od osam godina, mnogo prije dostizanja polne zrelosti.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Otkriven ogroman fosil glodavca

Pronađen fosil lobanje najvećeg glodara ikad! Ostaci zvjeri teške jednu tonu nađeni u Urugvaju, ukazuju na to da je glodavac bio velik kao bik! Naučnici smatraju da je ovaj glodar kročio šumama prije 2-4 miliona godina. Opis ovog sisara koji je 15 puta teži od najvećeg živog glodara, objavljen je u britanskom časopisu 'Proceedings of the Royal Society'.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Insekti kao uzrok izumiranja dinosaurusa

Američki istraživač je došao na ideju da su za izumiranje dinosaurusa možda odgovorni insekti. Ovim se još jedna teza priključila raspravi o propadanju ove vrste.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

subota, 21. ožujka 2009.

O globalnom zagrijavanju - u Sarajevu

Globalno zagrijavanje je danas široko poznat termin. Mudar čovjek bi na osnovu same riječi lako mogao izvući zaključak da se radi o pojavi koja se tiče sviju nas. Naravno da je tako, ali mi toga nismo svjesni ili ne želimo biti toga svjesni što je samo po sebi mnogo neugodnija varijanta.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pronaden hram kraljevine Saba

Njemački arheolozi su u Jemenu u historijskom gradu Sirwah pronašli hram iz vremena kraljevstva Saba. Ova građevina je jedinstvena u cijelom području.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Mumija sa fetusom u stomaku

Južnokoreanski naučnici su u ženskoj mumiji, pronađenoj 2002. godine otkrili fetus.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Brendiranje starih naroda

Najkasnije od Bass Aleovog crvenog trougla (službeno "prvi registrovani zaštitni znak"), brendovi su počeli zauzimati visoko mjesto u modernom Zapadnom društvu. Smatralo se da je brendiranje na Zapadu počelo zajedno sa Industrijskom revolucijom, ali najnovija studija objavljena u „Current Antropology-u" nalazi tragove brendova mnogo prije modernog kapitalizma, čak i prije moderne Zapadne civilizacije.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Zastoj izmedu dva kontinenta

Prvi naseljenici Amerike su se zaustavili u Beringovom prolazu čak 20000 godina prije nego što su nastavili svoj put Preci američkih starosjedioca su dolaskom iz Azije 20000 godina boravili u prevlaci unutar Beringovog prolaza prije nego što su stigli u Ameriku. Razlog njihovog čekanja je bilo blokiranje puta ledom. Tek nakon što su se glečeri istopili, narod je nastavio dalje a takozvana Beringija, mjesto na kojem su boravili u međuvremenu, nestala je ispod mora.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Unistavanje jedne od najocuvanijih antickih termi

Jednoj od najočuvanijih antičkih termi prijeti potapanje zbog izgradnje elektrane U turskom gradu Allianoi se nalaze savršeno očuvani ostaci antičke terme. Ahreolozi oduševljeno pričaju o tom pronalazištu. Pogotovo ako se uzme u obzir da je tek vidljivo samo 20 posto ukupne površine.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Hoce li godina 2007. nadmasiti 1998. po vrucini?

Zadnjih dana se znanstvenici širom svijeta raspravljaju o tome, da li će godina 2007. uspjeti nadmašiti najtopliju zabilježenu godinu, 1998. U raspravu se uplela i NASA, koja unatoč opravdanim sumnjama još uvijek ne tvrdi zasigurno da neće biti tako.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Arkticka jezera nestala zbog globalnog zagrijavanja

Istraživači su otkrili da su neka arktička jezera koja su postojala hiljadama godina tokom polarnog ljeta do u potpunosti presušila. Na ovim jezerima se promjena vidjela brzo jer su plitka, i ovo je značajan indikator o promjeni okoliša s obzirom na klimu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

'Zelena' koza je popularna ove sezone

Modni kreatori bi nakon posljednje kožne revije mogli uskoro imati 'zeleniju' kolekciju. Naučnici iz Indije modifikovali su proces prerade za pravljene što ekološko pogodnije kože, izvještava "Anne Pichon Chemistry & Industry", magazin za SCI (Society of Chemical Industry).

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Neocekivani porast CO2 u atmosferi

Tim znanstvenika je otkrio da se rast atmosferskog ugljik dioksida (CO2) povećao za 35% brže nego što se očekivalo od 2000. godine. Ovo otkriće je objavljeno u magazinu "Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS)".

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Maye nisu zrtvovali djevice nego djecake

Maye spadaju među najkrvoločnija plemena koja su živjela. Poznato je da su žrtvovali ljude da bi smirili bogove. Međutim, smatralo se da su uglavnom žrtvovali djevice.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 20. ožujka 2009.

Djeca utjecu na izbor roditelja tijekom kupovine

Naučnici Univerziteta u Beču su zaključili da su roditelji svjesni samo pola slučajeva u kojima je dijete utjecalo na izbor kupljenih proizvoda tijekom kupovine.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Naucnica zbog nesretnog slucaja strahuje od ebole

Njemačka naučnica se u labaratoriji Instituta za tropsku medicinu u Hamburgu slučajno ubola iglom injekcije u kojoj je bio virus ebole.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Otkud otrov u skoljkama?

Poznato je da školjke, osim što su delikatesa, mogu izazvati i proljev, povraćanje, pa čak i paralizu. Naučnici su sada napokon otkrili koji otrov je odgovoran za to i odakle dolazi u školjke.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 19. ožujka 2009.

Cvjetanje mora

Cvjetanje mora predstavlja masovno razmnožavanje algi ili cijanobakterija. Kada cvjetovi algi uvenu, ostaje otrovni trag koji ubija sve u neposrednoj blizini.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Buducnost elektricne energije

Da neke vijesti iz ekologije mogu biti i pozitivne, nažalost nije česta pojava u zadnje vrijeme. Stoga je iznenađujuća činjenica da je Europska Unija donirala ogromnu svotu novca za izgradnju solarnih elektrana u Sjevernoj Africi i Srednjem istoku što bi omogućilo prijenos energije u Europu putem podmornih kablova.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Najveci gubitnici su najmanji krivci

Dobro je poznato da su zapadne zemlje, sa SAD-om na čelu, najveći krivac za ispuštanje štetnih plinova u atmosferu, čiji rezultat je i promjena klime, tj. globalno zatopljenje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Vrijeme toplije - vise sinova

Kod krokodila se spol unaprijed zna po tome, koliko će se jako zagrijavati jaja, ali i kod ljudi vrijeme očito utječe na spol djeteta.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Racunari za zastitu okolisa

Područje "zelene tehnologije" se zalaže za očuvanje okoliša i bazira se na proizvodnji novih uređaja koji manje štete našem okolišu. Njihov glavni cilj je očuvanje prirodnih resursa. Što znači da se oni zalažu za proizvodnju uređaja koji ne dovode do zagađenosti. Najviše se govori o aspektima zelene tehnologije i kako je usmjerena na kreiranje novih alternativnih izvora energije. Sunce, vjetar, voda, šećer — svi smo čuli za to. Međutim, naučnici rade na drugim aspektima zaštite okoliša, proizvodnji novih uređaja i proučavanju kemijskih procesa koji dovodo do smanjenja opasnih tvari.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Topljenje leda po treci put u povijesti

Naučnici u Novom Zelandu tvrde da se led na Arktiku ne topi po prvi put. Naime, navodno se led topio već dva puta prije nekoliko miliona godina.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

srijeda, 18. ožujka 2009.

Kako ribe „sade drvece“

U tropskim područjima, ribe tokom poplave jedu plodove drveća i izbacuju ga kroz probavni trakt. Nakon poplave na tim dijelovima niče drveće.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Arkticki led se otapa brze nego sto je bilo predvideno

Ovo ljeto je imalo grozne posljedice na Arktiku pa čak i Grenland. Otopilo se daleko više leda nego što je po IPCC-u bilo predviđeno da će se otopiti. Da li je ovo bila iznimka ili znak ubrzanja topljenja ubuduće?

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Posljedice katastrofe pred obalom Juzne Koreje

Pred obalama Koreje se prošle sedmice desila nesreća tankera koji je prevozio ulje. I ove sedmice nam je satelit Envisat napravio fenomenalne snimke dešavanja na Zemlji i to baš na tu temu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

„Izgubljeni svijet“ u Indoneziji

Godine 1990. je vlada htjela u tom području napraviti hidroelektranu, čime bi ovaj veličanstveni dio Zemlje nestao pod vodom, a svako malo se u tom području pronalaze nove životinjske i biljne vrste.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Ekonomisti pomazu klimatolozima

Kako je pedviđanje klime odnosno klimatskih promjena danas postalo od enormne važnosti, traže se razni načini da se ono i poboljša. Tako je u Italijanskom gradu Frascatiju u septembru prošle godine održana radionica pod nazivom „Econometric Time Series Analysis applied to climate research".

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kako dati smisao sporazumima o zastiti okolisa

Kyoto protokol je jedan od preko stotinu sličnih rasprava i odluka o smanjenju zagađenja, reguliranju ribolova i drugih problema. Ali prema profesoru Lawrenceu Susskindu sa MIT-a, stručnjaku za pitanja okoliša, implementacija ovih sporazuma je više nego spora i neefikasna: dijelom zbog nesuradnje ključnih zemalja, tj. nedovoljnog zalaganja, a dijelom i zbog neadekvatne finansijske potpore.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Najjaca elektrana na svijetu

Znanstvenici su izjavili da bi se izgradnjom hidroelektrane između Crvenog mora i Indijskog oceana dobila hidroelektrana jača od bilo koje elektrane urađene do sada.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Naucnici usporede gojaznost sa pusenjem

Prema novoj studiji, urađenoj na 900000 ljudi, naučnici su zaključili da u prosjeku gojazni ljudi žive i do deset godina manje, što se može usporediti sa pušačima.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 17. ožujka 2009.

Kucni pomocnik na tockovima

Poznato je da u Japanu živi preko 30000 ljudi koji su stariji od 100 godina. Možda su upravo iz tog razloga japanski znanstvenici napravili robota koji je namijenjen pomaganju starim ljudima.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Mreze su kreirale 'svjetski instant teleskop'

Po prvi put, CSIRO radio teleskop je bio u stvarno vrijeme povezan sa drugim teleskopima u Kini i Europi, na taj način demonstrirajući veću snagu brzine globalnih mreža i efikasno kreirajući teleskop koji je skoro veličine kao Zemlja.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Nuklearni test

Koje sve države danas imaju nuklearno oružje, ne zna se sa sigurnošću. Na slici su te države narandžasto obojene. One koje službeno imaju tu monstruoznu silu u svom arsenalu su je i testirali. U ovom članku donosimo neke slike kao i videosnaimak sa jednog nuklearnog testa kojeg je uradila Francuska u ljeto 1970. godine. Ovaj test je nosio kodno ime "Licorne".

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kompjuter - novi strucnjak u prepoznavanju originalnosti slika

Na Sveučilištu u Haifi na odsjeku za Kompjutersku znanost je razvijen novi matematički program koji će u budućnosti biti od pomoći ljubiteljima slikarstva koji nisu u stanju razlikovati original od falsifikata.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kompjuterska poezija povezuje zanrove

Šta se događa sa poezijom u digitalnom vremenu? U jednom od prvih akademskih radova u ovom području, švedski istraživač Maria Engberg je proučavala mogućnosti kompjuterskog kombinovanja riječi, slika, pokreta i zvuka i kako to može utjecati na pisanje i čitanje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Foton-trazinstori za nove super kompjutere u buducnosti

Naučnici sa instituta "Niels Bohr" i sa univerziteta "University of Copenhagen" i "Harvard University" su radili na novoj teoriji, koja opisuje kako bi trebali biti kreirani potrebni tranzistori za kvantne kompjutere u budućnosti. Istraživanje je upravo objavljeno u naučnom magazinu "Nature Physics".

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Ljuska potpuno platinasta a jezgra sa malo platine

Nova klasa katalizatora za čestice goriva je daleko bolja od čiste platine Hidrogensko gorivo važi kao pokretač automobila budućnosti ali pati do sada od premalo konkurencije. Na Hjustonskom Univerzitetu (Teksas, SAD) je tim oko Petera Strasser-a razvio novu klasu elktronskih katalizatora koja bi mogla pomoći da se poveća uspješnost goriva. Aktivnu fazu katalizatora tvore nanočestice platinaste ljuske i jezgre koja se sastoji od legure u čijem sastavu su bakar, kobalt i platina. Ona je dosegla najveću upraćenu aktivnost redukcije kisika do sada.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Istrazivaci su koristili nano-cijevi kako bi napravili najmanji radio

Fizičari sa Kalifornijskog univerziteta, Berkeley, su napravili najmanji radio na svijetu. Oni kažu da je za najmanji radio potrebna samo baterija i slušalice. Ali to nije sve, novi uređaj mogao bi biti veoma dobar.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Transport: Hibridna lokomotiva

U sklopu kampanje General Electrica, inžinjeri su radili na projektu kako da transformiraju jedan od najstarijih i najmoćnijih oblika transporta na planeti u jedno energetsko čudo. Upoznajte hibridnu lokomotivu!

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

ponedjeljak, 9. ožujka 2009.

Poboljsana terapija za tumor na mozgu

Kombinacijom dvaju lijekova znatno se može poboljšati terapijsko liječenje najagresivnije i najčešće vrste tumora na mozgu zvane 'glioblastoma multiforme'. To su otkrili naučnici Bonnskog Univerziteta zajedno sa nekoliko njemačkih i švicarskih kolega.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

nedjelja, 8. ožujka 2009.

Muskarci bolje osjete prevaru u vezi

Tko bi rekao da upravo muškarci mnogo bolje osjete prevaru tijekom veze od žena? To tvrde američki biolozi i psiholozi na osnovu urađene studije.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

subota, 7. ožujka 2009.

Zasto kosa sijedi?

Uglavnom se kosa farba zbog prirodnog procesa kojim kosa s vremenom posjedi. Međutim, izgleda da je upravo ona tvar koja je omogućila farbanje kose prvenstveno, odgovorna ustvari za prirodni gubitak boje kose.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Otkriven novi Saturnov mjesec

Već par godina svemirska sonda 'Cassini' kruži oko Saturna u cilju proučavanja ove planete i njenih mjeseca. Sada je naišla na novi mjesec u takozvanom prstenu G.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Otkriven novi Saturnov mjesec

Već par godina svemirska sonda 'Cassini' kruži oko Saturna u cilju proučavanja ove planete i njenih mjeseca. Sada je naišla na novi mjesec u takozvanom prstenu G.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 19. veljače 2009.

Nemirno ponasanje djece na nastavi

Uglavnom se za djecu koja na nastavi ne mogu sjediti mirno kaže da su loše skoncentrisana i da nisu u stanju pratiti nastavu. Međutim, istina je upravo suprotna.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

nedjelja, 15. veljače 2009.

Postoji li bigfoot?

Dok je svijet više-manje prestao vjerovati u eventualno postojanje tajanstvenog bigfoota, jedan američki naučnik uporno istražuje dalje, uvjeren u njegovo postojanje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 12. veljače 2009.

LHC opet kasni

Pokretanje LHC-a (Large Hadron Collider) se neće obaviti prema posljednjem planu. Prema novom planu će pokretanje biti šest sedmica kasnije nego što je bilo planirano, tačnije krajem septembra. Prvo sudaranje čestica će se prema tome desiti krajem oktobra.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

srijeda, 11. veljače 2009.

LHC opet kasni

Pokretanje LHC-a (Large Hadron Collider) se neće obaviti prema posljednjem planu. Prema novom planu će pokretanje biti šest sedmica kasnije nego što je bilo planirano, tačnije krajem septembra. Prvo sudaranje čestica će se prema tome desiti krajem oktobra.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pronadena grobnica sa 30 grobova

Jedanaest metara ispod zemlje u blizini Stepenaste piramide u Egiptu, arheolozi su pronašli grobnicu od 30 grobova. Čak je pronađeno i nekoliko očuvanih sarkofaga. Navodno je grobnica stara 4300 godina.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 15. siječnja 2009.

Misteriozna gradevina

Već oko sto godina putnici i istraživači su pokušavali da razrješe zagonetku oko Chankillo u Peruu, drevne monumentalne građevine koja se nalazi u zabačenim djelovima pustinje, smještena oko 250 milja sjeverno od Lime.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Ko je izumio klizaljke?

Istraživači iz Italije i Velike Britanije su vršili eksperimente u cilju saznanja, odakle izvorno potječu klizaljke.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pronadena najstarija asteska piramida

Nije pretjerano reći da će se asteška povijest u Meksiku morati pisati nanovo. Pronađena piramida je sagrađena 200 godine ranije nego što se smatralo da su Asteci naselili ovo područje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pronadena visoka pec, stara preko 3000 godina

Arheolozi su uspjeli rekonstruirati visoku peć staru preko 3000 godina koju su stari Egipćani koristili za pravljenje stakla. To je pokazalo da su njihove metode bile mnogo naprednije nego što se do sada mislilo.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Egipat zahtjeva „autorsko pravo“ na piramide

Novi zakon koji uskoro treba već stupiti na snagu bi trebao štititi egipatske turističke vrijednosti koje se "kopiraju" širom svijeta i donose novac – naravno ne Egiptu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

srijeda, 14. siječnja 2009.

Nadeno groblje iz pretkrscanskog vremena na sjeveru Engleske

Ahreolozi su do sada iskopali ukupno 109 grobova koji datiraju najvjerovatnije iz vremena kada se kršćanstvo još nije proširilo Engleskom. U jednom grobu je zakopana nepoznata dama, bogato ukrašena ali ne u lijesu nego u svom krevetu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Njemci pronasli rimski brod star preko 2000 godina

U Kelnu su prilikom rada na podzemnoj željeznici radnici pronašli ostatke potonulog rimskog broda koji je najvjerojatnije u Rajni potonuo prije 2000 godina.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pronaden novi dinosaur

Već prošle godine je tim znanstvenika na jednom arktičkom otoku pronašao ostatke dinosaura veličine autobusa. Na skoro istom mjestu su sada lokalizirani novi ostaci drugog dinosaura koji potvrđuju da se u oba slučaja radi o nepoznatoj vrsti.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Da li se pronasla pecina Romula i Rema?

Po legendi Rimljana, blizance, Romula i Rema, je dojila vučica u pećini. Nakon što su odrasli, Romul je ubio brata i osnovao grad Rim.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Dinosaurosi disu na isti nacin kao i pingvini

Dinosauri su imali jedan od najdjelotvornijih respiratornih sistema od svih vrsta životinja, koji je indentičan respiratornom sistemu kao kod pingvina. "Otkriće ovih struktura kod savremenih ptica i njihovih predataka pokazuje da su dinosauri imali veoma dobar respiratorni sistem, što podržava teoriju da su dinosauri bili veoma aktivne životinje koje su mogle brzo trčati dok su hvatale pljen," kaže Dr Jonathan Codd, koji je vodio ovo istraživanje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 13. siječnja 2009.

Sta se krije iza zlatne maske Tutankhamona

Po prvi put je lice najpoznatijeg faraona izloženo javnosti Njegovu grobnicu je 1922. godine pronašao arheolog Howard Carter koji je navodno nakon što je skinuo zlatnu masku faraona, ostavio njegovo lice neko vrijeme izloženo suncu zbog čega mu je lice djelimično oštećeno, tvrdi ministar kulture, Faruk Hosni.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Crvena kosa i pjege kod Neandertalaca

Genske studije su pokazala da su neki Neandertalci imali crvenu ili plavu boju kose i svjetliju boju kože Fosilni ostaci Neandertalaca su nam dali nepotpunu sliku; ne mogu nam reći ništa o njihovim kognitivnim vještinama ili nam pružiti potpuniju sliku o tome kako su izgledali. Otkada su naučnici sa Instituta Max Planck za Evolucionarnu antropologiju u Leipzigu počeli proučavati DNK Neandertalaca, došli su do nekih novih i iznenađujućih otkrića. Objavili su otkriće ljudske varijante FOXP2 gena kod naših najbližih srodnika. Sada su otkrili još jedan veoma interesantan detalj: Najmanje 1% Neandertalaca u Europi je imalo crvenu boju kose, prema studiji koju su radili istraživači u suradnji sa Carlesom Lalueza-Fox sa Sveučilišta u Barceloni (University of Barcelona), Holger Römpler sa Sveučilišta u Leipzigu (University of Leipzig) i Michael Hofreiter sa instituta Max Planck u Leipzigu u online izdanju Science magazina.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Antarticki biljni i zivotinjski svijet prezivio je ledeno doba

Novi rad može promjeniti klimatske modeleInsekti, crvi, gliste i biljni svijet mogao bi pomoći u razrješavanju misterije o antartičkoj ledenoj historiji, prema novoj studiji koja je objavljena u magazinu Science.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Znanstvenici su ‘vratili u zivot’ 50 milijuna godina starog pauka

Fosiliziran pauk star 50 milijuna godina ponovo je vraćen u život pomoću 3D-a koji su koristili znanstvenici sa Sveučilišta u Mančesteru (The University of Manchester).

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Ljudski preci su bili mnogo primitivniji nego sto se misli

20. septembar, 2007. – Tim istraživača, uključujući Herman-a Pontzer-a, profesora fizikalne antropologije umjetnosti i nauke, determinirao je pomoću analize najranije poznate fosile homida van Afrike, koji su nedavno otkriveni u Dmanisi-u, Gruzija, u bivšom Sovjetskom savezu. Prvi ljudski preci koji su nastanili Aziju bili su mnogo primitivniji nego što se mislilo.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

ponedjeljak, 12. siječnja 2009.

Baterija napravljena od... papira

U mjesecu augustu prošle godine, naučnici sa Rensselaer Polytechnic Instituta u New Yorku otkrili su da listovi crnog papira mogu pohranjivati i otpuštati elektricitet. Pored svoje lakoće i fleksibilnosti, papir može izvući električnu energiju iz krvi i znoja, stvarajući na taj način uređaj koji bi mogao biti značajan izvor energije za male medicinske uređaje koji se ugrađuju unutar ljudskog tijela.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Najtamnija tvar na svijetu

Naučnik sa Univerziteta u Houstonu je napravio do sada najtamniju tvar, koja je za četiri puta tamnija od prethodne.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Mozak vs. Google

Naučnici su otkrili da naš mozak po istom principu traži podatke kao i Google.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Zvuk novca

Prave kovanice pri padu na tvrdu površinu drugačije zvuče od krivotvorenih. Novi kompjuterski program će u budućnosti razlikovati ove dvije vrste kovanica.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

nedjelja, 11. siječnja 2009.

Sucelje mozak-racunalo

Zamislite scenario u kojem čovjek više mailove ne otvara tipkanjem na tastaturu i mišom, nego samom zamišlju na otvaranje maila. Možda ovaj scenario uskoro bude sasvim normalna stvar.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Sistem pozicioniranja koji radi na mjestima gdje GPS ne moze

Tehnologija sistema pozicioniranja koristi radio, ultrazvuk ili infracrvene signale da bi našla željenu lokaciju, i to na mjestima do kojih GPS signali ne dopiru! Tehnologija globalnog sistema pozicioniranja (GPS) se nalazi svugdje - od auta do ručnih satova. Kad je u pitanju traženje neke lokacije, ova tehnologija je postala jako popularna tokom posljednjih godina. Ali ova tehnologija ima i svoja ograničenja, a to su najčešće krovovi, zidovi i vrata koji „koče" satelitski signal i sprečavaju da ga GPS locira.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Upravljanje invalidskim kolicima pomocu pomjeranja jezika

Naučnici razvijaju novu tehnologiju koja omogućava nepokretnim osobama da upravljaju invalidskim kolicima pomoću pomjeranja jezika.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Novi hrvatski vojni helikopteri

Hrvatsko Ratno Zrkoplovstvo uvodi u službu novi model vojnog helikoptera Radi se o transportno-borbenom helikopteru Mi-171Š, od kojih su 4.12.2007. isporučena prva dva od ukupno 10 naručenih aparata iz fabrike UUAZ smještene u Sibiru 5.600 km istočno od Moskve. Ovim helikopterima se isplaćuje 65 miliona dolara klirinškog duga Rusije prema Hrvatskoj naslijeđenog još od ex-Jugoslavije.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Pocetak pune serijske proizvodnje Su-34 Fullback

Glasnogovornik ruske kompanije, Novosibirsk Aviation Production Assosiation (NAPO) objavio je 9.1.2008. početak pune serijske proizvodnje novog taktičkog višenamjenskog bombardera Su-34 Fullback.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Elektricni degustator za espresso

Švicarski naučnici su razvili aparat koji testira espresso-kafu. Unutar nekoliko minuta, aparat analizira napitak i navodno je u stanju da procijeni njegove osobine toliko dobro, kako to inače rade samo profesionani degustatori.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Energija naseg tijela

Zar ne bi bilo izvanredno da za sitne aparate koji su postali naša svakodnevnica, kao što su mobitel, walkman, ipod i slične spravice ne trebate više nositi dodatne baterije, svako malo puniti bateriju od mobitela? Nanotehnologijom će i to uskoro postati moguće.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Automobil na zrak

Jedan inžinjer je obećao da će u roku od godinu dana početi prodavati automobile koji će ići na kompresovani zrak bez ikakvog oslobađanja štetnih plinova.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Laserski top na letecim topovnjacama AC-130

Početkom decembra, 2007. je u saradnji kompanija Lockheed Martin i Boeing izvršena integracija eksperimentalnog energetskog modula za ATL (Advanced Tactical Laser) u unutrašnjost transportnog aviona AC-130H.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Ultra-mikroskop

Jedinstven elektronski mikroskop, prvi ovakve vrste je prikazan javnosti u STFC Darensbury Laboratoriju u Warringtonu. Ovaj mikroskop će naučnicima omogućiti proučavanje atoma u materijalima na način kao nikada do sada.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

petak, 9. siječnja 2009.

Zemlja je manja nego sto se smatralo

Nova mjerenja pokazuju razlike veličine više milimetara Odstupanje nije veliko, ali ipak značajno: geodeti Univerziteta u Bonnu su u dugogodišnjem internacionalnom kooperacijskom projektu nanovo izmjerili Zemlju. Plavi planet je po tome ispao nekoliko centimetara manji nego što se smatralo do tada. Rezultati su na primjer važni zbog toga da bi se moglo dokazati podizanje morske razine koje je uvjetovano klimom. Sada su rezultati izašli u "Joural of Geodesy".

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Indijci su ranije predvidjeli Newton-ovo 'otkrice'

Slabo poznata škola u sjevernozapadnoj Indiji otkrila je jedan od glavnih zakona moderne matematike, još stotinu godina prije Newton-a, prema novom istraživanju.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Baby bum i kontrola radanja u svemiru

Zvijezde u galaksiji su u biti analogne ljudima: tokom prve faze njihovog postojanja one narastu brzo, nakon čega se u većini galaksija odvija zvjezdana kontrola rađanja. Zahvaljujući novoj opservaciji holandskog astronoma po imenu Mariska Kriek uz pomoć "Gemini" teleskopa na Havajima i "Very Large Telescope" (VLT) u Čileu, sada je poznato da je dio velikih galaksija već prestao formirati nove zvijezde kada je svemir još bio u drugom stadiju razvoja, prije 3 biliona godina. Astronomi sumnjaju u to da su crne rupe nastale utjecajem ovih zastoja u natalitetu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Planeti nalik Zemlji su mozda formirani i oko drugih zvijezda

Hemijski otisak prsta planeta koje su nestale upućuju nas na zaključak da planete slične Zemlji nisu rijetkost u svemiru. Osim toga, ti otisci mogu nam dati ključ o tome kako bi mogao da izgleda naš Sunčev sistem nakon što Sunce umre i postane bijeli patuljak za nekih pet milijardi godina pa nadalje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

U potrazi za mracnom energijom

Institut Max-Planck za fiziku svemira razvija rendgenski teleskop eRosita / Agencija za let u svemir (DLR) podržava projekat sa 21 milijun euraOna se ne vidi, ne osjeća se – a ipak je toliko jaka da proširuje univerzum: Radi se o do sada uglavnom neistraženoj mračnoj energiji. Za ovom tajanstvenom materijom će rendgenski teleskop eRosita (extended Roentgen Survey with an Imaging Telescope Array) tragati od 2011.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Industrijske godine svemira

Da li svemirske eksploatacije mogu pomoći u izbjegavanju ekoloških kriza? Sovjetski savez uspješno je lansirao Sputnik I prije pedeset godina, što je bio početak upotrebe svemira u političke, vojne, tehnološke i naučne svrhe. Od tada smo pokrenuli na stotine satelita, svemirskih proba, teleskopa, misija na mjesec i planetarnih ispitivanja. Sada politički analitičar Rasmus Karlsson sugerira da se može predvidjeti održiva budućnost svemira koja nije moguća sa Zemljine perspektive.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

četvrtak, 8. siječnja 2009.

Mlijecna staza mnogo brza nego sto se smatralo

Nova mjerenja su dokazala da je Mliječna staza daleko brža nego što se ranije smatralo ali i da ima veću masu. Prema tim mjerenjima, Zemlja se kreće brzinom od oko milion kilometara po satu oko centra naše galaksije.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

srijeda, 7. siječnja 2009.

Uzarena lopta vidljiva na nebu

Bilo šta što u Svemiru možemo vidjeti golim okom, a da odstupa od uobičajene slike koju vidimo, je u najmanju ruku zanimljivo.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Svjetska nuklerna energija

Prednost nuklearne energije kao glavnog izvora energije će se prema novom projektu Internacionalne agencije za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA) koji je upravo objavio novi izvještaj „Energija, elkektricitet i nuklearna energija u periodu do 2030." (Energy, Electricity and Nuclear Power for the period up to 2030) nastaviti u idućih nekoliko decenija.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kakav ce biti smak svijeta?

TAU astrofizičari su dio tima koji proučavaju najstariju otkrivenu planetuInternacionalni tim astronoma je korak bliže u odgovoru na pitanje, "Da li će smak svijeta biti sa eksplozijom ili gašenjem sunca?"

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Porfirinoid izmedu Hickelove i Mebijusove topologije

Uzme se traka papira, jedan kraj se okrene za 180° i zalijepi za drugi kraj u prsten. Gotova je takozvana mebijusova traka – geometrijska figura sa samo jednom površinom i jednom ivicom. Dokaz se dobije ako se olovkom povuče crta po traci: Bez skidanja olovke na kraju dođemo do početne tačke a da smo pri tome markirali cijelu traku, na svakom mjestu i gornja i donja strana imaju crtu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Einstein ponovo pobjeduje

Godine 1905, Albert Einstein je napisao svoju tezu o relativnosti vremena. To je danas poznata teorija, koja govori o tome kako vrijeme protiče brže ili sporije u odnosu na to koliko brzo se neki objekat kreće, a koji je u relaciji sa nekim drugim objektom.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Mlijecna staza mnogo brza nego sto se smatralo

Nova mjerenja su dokazala da je Mliječna staza daleko brža nego što se ranije smatralo ali i da ima veću masu. Prema tim mjerenjima, Zemlja se kreće brzinom od oko milion kilometara po satu oko centra naše galaksije.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Suncevom svjetloscu protiv kratkovidnosti

Australijski naučnici su dokazali kako se izlaganjem djece sunčevoj svjetlosti kod njih smanjuje mogućnost pojave kratkovidnosti.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Novo najvece tijelo u Suncevom sustavu

Komet 17P/Holmes je prvo iznenadio svojom izuzetnom osvjetljenošću ali sada i razantnim širenjem kome oko kometa. U samo nekoliko dana je na ovaj način ovaj komet postao veći i od samog Sunca. Njegov promjer trenutno iznosi 1,4 milijuna kilometara dok promjer Sunca iznosi 1,39 milijuna kilometara.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

utorak, 6. siječnja 2009.

Dijamagnetizmom do leteceg tepiha?

Dijamegneti odbijaju trajne magnete omogućavajući da dijamagnet nad trajnim magnetom lebdi. Možemo li na ovaj način napraviti lebdeći (ili čak i leteći) tepih?

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Paklene vrucine u Orionovoj maglici

Orionova maglica, poznata kao i Messier 42 se nalazi u zviježđu Orion. Budući da se vidi čak prostim okom, povoljna je za istraživanja njene unutrašnjosti gdje se odvijaju procesi formiranja zvijezda i planeta.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Smanjujemo li vijek svemiru promatrajuci ga?

Zvuči bizarno, ali možda je i istinito: Teorija dvojice američkih fizičara tvrdi da su znanstvenici promatranjem jedne supernove u 1998. godini skratili egzistenciju svemira.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Najveci satelit poslan sa Zemlje

Najveći satelit „Envisat" nam dostavlja izvanredne slike Zemlje. U svemir je poslan u februaru 2002. godine i ove godine je trebao biti onesposobljen, ali je zbog dobrog stanja i dalje ostavljen u funkciji.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Sudar galaksija u obliku ptice

Ogroman sudar galaksija je doveo do novog oblika na našem nebu. Astronomi se dive obliku ptice sa velikim krilima dužine od 100000 svjetlosnih godina.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

ponedjeljak, 5. siječnja 2009.

Premijera u svemiru

Nikada ranije nismo uspjeli sa Zemlje isfiltrirati svjetlost koju odašilje vansolarna planeta, tj. planeta koja se nalazi van Sunčevog sistema na način da je vidimo prostim okom. Čast nam je objaviti premijeru ovog fenomena.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Satelit Aqua

Aqua je pored već spomenutog satelita Envisata još jedan satelit kojeg je NASA lansirala. Cilj mu je da ispituje procese ekosustava naše Zemlje.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Hubble pronasao pretke Mlijecne staze

Svemirski teleskop Hubble je pokazao pravi oblik svijetlećih objekata na nebu, koje su astronomi smatrali zvjezdama. Vraćamo se preko deset milijardi godina unazad.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Elektricna energija iz kise

Francuski naučnici su pronašli način da iz kiše proizvedu električnu energiju Na ovaj način bi se manje sprave kojima nije potrebna velika količina električne energije, same mogle opskrbljivati strujom.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Asteroid

Sutra će pored Zemlje proletjeti asteroid koji je zadnji put prije 2000 godina bio toliko blizu.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

nedjelja, 4. siječnja 2009.

Blizanci razlicite boje koze

Ova pojava je veoma rijetka ali je moguća – rađanje blizanaca kod kojih se razlikuje boja kože. Međutim, jednom bračnom paru u Engleskoj je ovo uspjelo čak dva puta.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

subota, 3. siječnja 2009.

Bermudski trokut

Gotovo svatko zna za misteriju Bermudskog trokuta. Postoje razne teorije koje pokušavaju objasniti često nestajanje brodova i aviona na tom području, ali malo koja od tih teorija zvuči s naučnog aspekta dovoljno racionalno. Ipak, ima jedna koja se temelji na fizici i zvuči dosta uvjerljivo.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Svemirska sonda Ulysses prestaje funkcionisati

U sljedećih nekoliko sedmica će se svemirska sonda Ulysses najvjerovatnije zalediti jer se hidrazin koji koristi za pogon više ne može zagrijati. Problem je u nepravilnoj funkcionalnosti opskrbljivanja energijom. U slučaju da temperatura sonde padne ispod dva stupnja Celzijusova, dotok goriva će postati nemoguć.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Hiperbrza zvijezda iz susjedne galaksije

Jedna mlada zvijezda se ubrzano udaljava od naše galaksije. Tako brzo da astronomi nisu sigurni oko toga, odakle je došla.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Kraj jedne misterije?

Astronomi sa Univerziteta St. Andrews vjeruju da mogu „pojednostaviti tamnu stranu svemira" tako što će unijeti više svjetla u njegove dvije glavne konstituente.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije

Juznokorejcu su zabranili let u svemir

Prva osoba iz Južne Koreje koja će poletjeti u svemir ipak neće biti muškarac - nego žena Za mjesec dana je Ko San iz Južne Koreje trebao postati prvi čovjek koji će iz te države poletjeti u svemir. Rusi su mu sada zabranili let zbog navodne industrijske špijunaže.

Više ili pogledajte sličan sadržaj na Magazin Udruženja Prijatelja Nauke i Tehnologije